Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, danas je u Budimpeštu (Mađarska), na Sedmoj konferenciji o evroatlanskim integracijama za predsjednike parlamenata zemalja Zapadnog Balkana, govorio u okviru teme „Trenutni bezbjednosni izazovi u Jugoistočnoj Evropi – moguća rješenja“.
U svom obraćanju, predsjednik Nedeljko Čubrilović rekao je:
„Intenzivna događanja u evropskom bezbjednosnom prostoru, praćena razornim posljedicama, jasno pokazuju međuzavisnost i interakciju sa regionom Zapadnog Balkana.
Nedavna finansijska kriza i njene posljedice na funkcionisanje i jedinstvo evropskog ekonomskog, monetarnog i fiskalnog sistema; pojava novih aktera i drugačijih interesa i izmijenjenih odnosa u sferi međunarodne bezbijednosti, proces snažne i masovne migracije ka Evropi, unutrašnju konsolidaciju Evropske unije doveli su u fokus bezbjednosnog interesa. Ranije tiho markirano pitanje „o bezbjednosti Evrope“, ili tačnije rečeno „o bezbjednosti u Evropi“, dobilo je sada puni značaj.
Zapadni Balkan, a naročito Bosna i Hercegovina, osjetiće refleksije ovih problema. Nakon krize u evromonetarnoj zoni, još jedan od simbola uspjeha evropskog jedinstva – Šengen, snažno je uzdrman, dovodeći u pitanje slobodu kretanja ljudi kao temeljni princip evropske ideje. Eventualno zatvaranje granica unutar Evrope i podizanje novih prepreka tamo odakle su nekada uklonjene, dovešće nas do osjećaja izolovanosti od evropskog prostora i ideje da smo tamo nepoželjni, sa nesagledivo lošim političkim implikacijama. Porast autoritarizma u lokalnom formatu, umjesto stvarnog jačanja domaće ekonomije, samo je jedna od mogućih posljedica.
U ambijentu optimizma i opredijeljenosti ka evropskim integracijama, uspostavljena krhka politička stabilnost, lako će doživjeti eroziju ako se proces proširenja unedogled odgodi, ili čak potpuno zaustavi. U tom slučaju, postoji pretpostavka da se društvo u potpunosti okrene ka novim konceptima izlaska iz izolacije – sa drugim partnerima, kao što su: Rusija, Turska, Sjedinjene Američke Države, Kina...
Poseban vid bezbjednosnog rizika u regionu može biti i postupanje neke od zemalja članica kroz institucije Evropske unije, ali striktno u nacionalnom interesu, blokadom procesa integrisanja radi vlastitog ekonomskog interesa, ili nametanjem ustavnih promjena, konkretno u Bosni i Hercegovini, neprimjerenim metodama grubog miješanja u unutrašnje stvari te državne zajednice.
Rastući terorizam i prateći organizovani kriminal, bilo gdje na Zapadnom Balkanu, kao i posljedice imigrantskog talasa, oblasti su zajedničkog djelovanja na koje su obavezani i Evropska unija i Zapadni Balkan kao cjelina.
Puna bezbjednost u Evropskoj uniji biće moguća samo u okruženju potpunog odsustva bezbjednosnih rizika na Zapadnom Balkanu, a stabilno i bezbjedno političko okruženje u Evropskoj uniji podsticaj je izgradnji stabilnog političkog ambijenta na Balkanu kao preduslov za jačanje ekonomske i socijalne rekonstrukcije.
I na kraju, možemo zaključiti da pitanje bezbjednosti izlazi izvan nacionalnih okvira i da je bezbjednost osnovni preduslov za privredni, ekonomski i ukupan društveni razvoj, kao i za uspješne evrointegracije zemalja Zapadnog Blakana. Bezbjednost je globalni izazov i najefikasnije se može rješavati na regionalnom i međunarodnom nivou.“
